Radoznala istraživačica i neumorna realizatorica, strastveno obuzeta bihevioralnom znanošću i bihevioralnom ekonomijom. Danas je govornica na mnogim konferencijama, predavačica, mentorica i kouč, diplomirala je na Kemijskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, ali je uspješnu akademsku karijeru vrlo brzo zamijenila poduzetničkim životom.
Osnovala je i vodi agenciju Blumen group, autorica je brojnih kreativnih projekata, uključujući start-up projekt Biljologija uspjeha. Članica je više međunarodnih žirija u području komunikacija više od desetljeća.
Dugogodišnja je članica Predsjedništva Unije poslodavaca Srbije, Zlatna ambasadorica Srpske asocijacije menadžera, a dugi niz godina aktivna je i u radu Udruženja poslovnih žena Srbije.
Iza nje je više od 30 godina poduzetničkog iskustva, više od 25 godina iskustva i rezultata u komunikacijama i marketingu, više od 10 godina u profesionalnom koučingu i mentorstvu te više od 25 najznačajnijih nacionalnih i međunarodnih priznanja.
Stanovnica planete, vječna putnica, rođena i odrasla prije internet ere, self-made komunikacijska ekspertica i poslovna strateginja, baštovanka i istinski poštovatelj prirode. Majka, kćer, sestra, prijateljica i mnogo toga drugog. Oduvijek i uvijek radoznala učenica, posvećena stvaralaštvu.
Globalna je predsjednica Međunarodne asocijacije za odnose s javnošću – IPRA i jedna od 15 liderica iz cijelog svijeta – alumnistica Fortune Most Powerful Women - U.S. Department of State Global Women’s Mentoring Partnership Program 2022.
Kome PRičamo PRiče? - Izazovi stalnih migracija u novoj eri komunikacija
Tema migracije stanovništva – iako stara, jer se migracije statistički prate još od 1970. godine – došla nam je nekako iznenada, tek kada smo je osetili u našim državama, gradovima, naseljima. Kad su počele da menjaju – ili značajno da utiču – na samu strukturu naših zajednica. Mi bismo u komunikacijama rekli – naših javnosti.
Podaci kažu da je 2020. godine broj ljudi koji ne živi u zemljama njihovog rođenja tri puta veći od broja procenjenog 1970. godine.
Ekonomski podaci kažu da su novci koje iseljenici šalju u maticu u 2022. godini iznosili čak 831 milijardu dolara naspram svega 128 milijardi dolara u 2000. godini!
Nastaju li danas ubrzano „lenje ekonomije“? Da li su naši novi sugrađani integrisani u naše zajednice i da li su i naši verni potrošači? Kome se mi komunikatori danas obraćamo kada komuniciramo „s javnostima“?